INTERVJU

Dario Novalić, novinar stare garde: Printani mediji su kraljevi novinarstva

Objavljeno u kategoriji Intervju na 24.05.2018 20:00:42

INTERVJU

Dario Novalić, novinar stare garde: Printani mediji su kraljevi novinarstva

Objavljeno u kategoriji Intervju na 24.05.2018 20:00:42


Dario Novalić Foto Arhiv

Dario Novalić, vlasnik Starta, jednog od rijetkih magazina koji se štampa u BiH, ugledno je novinarsko ime. Za Patriju govori o problemima medija, o časnom novinarskom poslu, sudaru novog i starog vremena, neovisnosti bez koje nema medijskog uspjeha...      

Novine odumiru širom svijeta i pravo je čudo vidjeti štampu. Start je među posljednjim političkim magazinima koji još izlazi u Sarajevu. U aprilu ste objavili 500. jubilarni broj, nakon 20 godina izlaženja. Kako danas uspijevate opstati?

Novalić: Drugog oktobra 1998. godine, kada smo objavili prvi broj magazina START BiH, pomislili smo da je dinamika izdavanja svakih 14 dana nešto što ćemo čim prije promijeniti. Teorija, naime, kaže da je čak i mjesečno izdavanje magazina mnogo pametnije, nego li to činiti svakih 14 dana. Ljudi zaborave kada ste na trafikama. No, vremenom smo shvatili kako imamo nemjerljivu prednost nad ostalima. Nismo bili obavezni pratiti dnevnu politiku koja kratko traje. Imali smo priliku sačekati da se događaji slegnu te o njima pisati hladne glave. Ispostavilo se da takva vrsta novinarstva odgovara i čitaocima. Kada je nastala kriza, mada nekako osjećam da nikada iz krize nismo ni izašli, dakle te 2008. smo se potrudili da potpuno racionaliziramo troškove i poslovanje. Smanjili smo troškove, proširili djelatnost tako što smo startali sa dva portala www.startbih.ba i onaj za promocju turizma i ekologije www.bhputovanja.ba te tako povećali svoju publiku. U isto vrijeme smo dobili priliku da apliciramo i za projekte i tendere koji su nam prije bili nedostupni. Plate i honorare nismo smanjivali, ali smo definitivno radili mnogo više no ranije. Sve tekstove za koje smo mislili da bi mogli biti utuživi smo slali našoj advokatici na pregled, te smo tako uspjeli umanjiti sudske troškove zbog kojih su neke kolege čak morale ugasiti svoje novine. Još uvijek imamo nekoliko sudskih sporova, no to je mnogo manje no što imaju ostali. Držimo se i kodeksa novinarstva pa je, nekako, lakše opstati.

Ne znamo da li se vlast pita kako uopće opstaju štamparije? Nema novina, knjige se vrlo slabo čitaju... Tek na udžbenicima se ponešto oporave. Jedan plemeniti posao je gotovo uništen. Jesu li prošla vremena kad su se miješali mirisi kafe i novina?

Novalić: Ma to je stara priča koja traje još od pojave štampe. Svi su se prepali za budućnost printa kada je nastao radio, pa televizija, internet... Ono što pružaju web strane i društvene mreže zaista je privlačno i jako je teško odoljeti iskušenju pa propustiti priliku da se informišete brzo i često putem interneta. No, ispostavlja se da to informisanje vrlo često može biti pogrešno, odvesti vas na potpuno pogrešan put. Kolega iz Njujork Tajmsa je napravio eksperiment te dva mjeseca čitao samo sa papira. Rezultati koje je dobio su nevjerovatni. Tvrdi da je propustio gomilu nepotrebnih i često netačnih informacija, a dobio gomilu vremena koje je iskoristio na fizičke aktivnosti i čitanje knjiga. Online mediji su danas prinuđeni da zbog brzine i potrebe da prvi izvjeste o nekom događaju često naprave greške, neki puta drastične greške ...Stoga sam siguran da printani mediji itekako imaju budućnost ...Nudim jedan eksperiment: zamislite danas svijet bez printanih medija! Šta biste tada mogli pročitati na webu?

Naime, veliki broj web portala je daleko od novinarstva i bavi se prepisivanjem i obradom tuđih tekstova, vrlo često koriste profesionalne, tradicionalne medije poput dnevnih novina, magazina, radio i tv emisija ... Ako je atletika kraljica sportova onda je novinarstvo iz dnevnih novina i magazina kralj novinarstva.

Gubljenjem novinarske tradicije, nestaju i neke novinarske vještine. Naime, neki naučnici tvrde da se sa daleko više kritičnosti i razumijevanja čita štampani tekst od onoga na kompjuteru.

Novalić: Pisati na kompjuteru je mnogo lakše, mi koji smo odrasli na posaćoj mašini znamo i da je fizički lakše, velike su mogućnosti ispravljanja teksta, ubacivanja , dotjerivanja ... No mnogi tvrde da ih je pisanje na kompjuteru uništilo. Njihov mozak je jednostavno prihvatio ritam pisanja na pisaćoj mašini pa danas imaju problem. Poznajem neke kolege koje i danas uživaju napisati tekst na staroj dobroj pisaćoj mašini... Čitanje teksta na kompjuteru i iz knjige ili novina zaista su, po mome mišljenju, dvije različite stvari. Potpuno različite. Neka naučnici kažu šta je bolje, no knjiga i papir  meni stvaraju ljepši ugođaj.

U jednom intervjuu ste utvrdili da studenti koji dolaze na praksu gotovo ne znaju ništa o novinarstvu. Imaju li redakcije danas snage odgajati mlade novinare?

Novalić: Mislim da se ni tu ništa nije promijenilo. Ja radim kao novinar 34 godine i na praksu, na Omladinski radio i prvi Yu tabloid „AS“ sam došao jer sam ja to htio. Mogao sam, kao i većina, dobiti potvrdu o praksi iz nekog medija, a da ne provedem jednog jedinog trenutka u redakciji. Ali, ja sam htio da vidim sve te ljepote novinskog posla. Imao sam sreće i u „Asu“ se sreo sa svojim učiteljem, danas prijateljem Ismetom Kalkanom. I zaista bi super bilo kada bi svaki mladi novinar imao svoga Kalkana. Ono što sam od njega naučio za godinu dana, mislim da vrijedi kao dva cijela fakulteta, plus doktorat ... I danas u svakoj redakciji imate one studente koju su došli po potvrdu i one koji žele da postanu novinari. I svaka redakcija ima nekog Ismeta Kalkana koji je spreman prenijeti svoje znanje mladima. Tako je i u „Startu“. Mnogo je mladih novinara koji su prošli kroz našu redakciju i naučili neke od tajni zanata koje nisu mogli pronaći na fakultetima. Dosta njih je i došlo samo po potvrdu...  Ali, ako želimo to promijeniti, trebamo razgovarati sa visokoškolskim ustanovama koje obrazuju mlade novinare. Zašto na samim fakultetima ne bi postojale studentske novine ili web portali na kojima bi surađivali i studenti i profesionalni novinari, a sve uz profesore.

Region nije dobar primjer za položaj novinara. Ali, u Hrvatskoj i Srbiji vlade ipak daju dio novca i za medije. Hrvatska Vlada finansira rad „Novosti“, tjednika koji izdaje Srpsko narodno vijeće, koji je sada okupio neke od najboljih hrvatskih novinara. Kakvu budućnost mogu očekivati novinari u BiH?  

Novalić: Ovo što se dešava u Hrvatskoj vezano za tjednik Novosti je odlična stvar. Država je željela da ispuni jednu od zakonskih obaveza a ispostavilo se da su dobili jedan od najboljih slobodnih tjednika! Sada su Novosti jedno od rijekih ostrva slobodne misli u Hrvatskoj! Želim im svu sreću i dugi vijek trajanja. Nadam se da država neže smisliti neki trik kojim će ih ukinuti ili, gore, promjeniti uređivačku politiku. Što se tiče Srbije zaista ne bih volio da mediji u BiH dobivaju potporu na način kako to rade u susjednoj nam državi. To što se dešava u Srbiji je daleko od načina potpore medijima normalne europske države, koja pomažući medije ne očekuje i uticaj na sadržaj.