BROJNE OPTUŽBE

Hrvatska policija tuče migrante, novinarima zabranjen pristup

Objavljeno u kategoriji Region na 08.08.2018 13:38:22

BROJNE OPTUŽBE

Hrvatska policija tuče migrante, novinarima zabranjen pristup

Objavljeno u kategoriji Region na 08.08.2018 13:38:22


Foto Ilustracija

ZAGREB, (Patria) - Nastavlja se zaoštravanje odnosa hrvatske policije i medija oko pitanja tretmana izbjeglica zatečenih u nelegalnom prelasku državne i EU-granice, piše DW.

Iako svjedočanstva iz raznih izvora još od 2016. godine potvrđuju eskalaciju policijskog nasilja, ona se iz MUP-a i dalje službeno negiraju. Najnoviji takav slučaj bila je reakcija sindikalnih predstavnika hrvatske policije u kojoj se ističe da mediji stvaraju krivu sliku o tome. Reakcija je odjeknula u javnosti kad se Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oglasilo da mediji ne bi trebali pisati „lijepo", kao što im sugeriraju policijski sindikalisti, nego u skladu s pravilima struke pri informiranju javnosti.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravko Jagić, kazao je za DW da "su se mediji očito zabunili – nije bilo posrijedi očitovanje tog sindikata, najvećeg i najpoznatijeg u struci.

Ograđujemo se od saopštenja Sindikata policijskih službenika (SPS), kazao je Jagić za DW, „koji je novinarima uputio kritiku da bi trebali svoj posao raditi profesionalno.

- Naime, radi se o nereprezentativnom i manjinskom sindikatu koji stvara zabunu, kako kod zaposlenika MUP-a, tako i u javnosti. Obzirom na navedeno, molimo da se SPH ne miješa sa drugim sindikatima jer je SPH oduvijek imao i imat će dobru saradnju i odnos s medijima, nikad ne sumnjajući u njihovu etičnost i profesionalnost.

S druge strane, ozbiljne se kritike ipak danas već redovno upućuju na račun hrvatskih policajaca koji su u doba najvećeg izbjegličkog vala, iz Azije i Afrike u Europu, prema strancima postupali znatno humanije nego  danas. Konkretnih je primjera neprihvatljivog policijskog tretmana izbjeglica u novije doba bilo isuviše mnogo, u praktično svim važnijim medijima u RH, te od niza svjedoka, i nevladinih aktivista ili državnih tijela. Poznat je tako veći broj slučajeva fizičkog i drugog maltretiranja u blizini granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.

Problem u komunikaciji između medija i policije svejedno postoji, mada je dobra okolnost da ga ne potencira i najveći policijski sindikat. Ali, novinari i dalje prigovaraju zbog uskraćivanja informacija, i to ne samo njima. Najrječitije bilo je isključivanje Pučkog pravobranilaštva iz službenog procesa saznavanja istine o postupanju prema izbjeglicama. Za to je odgovorna izvršna vlast čiji su najviši predstavnici – premijer Plenković i ministar unutrašnjih poslova Božinović – išli dotle da javno optuže neimenovane nevladine organizacije za organizirano krijumčarenje ljudi kroz Hrvatsku, ili da tvrde kako se azil može zatražiti samo u slučaju legalnog prelaska granice. To dakako nije tačno, o čemu se izjašnjavalo Pučko pravobranilaštvo, kao i aktivisti u npr. iscrpnom Izvještaju o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz RH, dostupnom na internetu.

- Utapanja i nesreće, svjedočenja o sve težim i težim oblicima nasilja na hrvatskim granicama i u ime tih i drugih granica, o pucnjevima, batinanjima, zatvaranjima, ponižavanjima i krađama, u krajnjoj su liniji rezultat evropskog režima kontrole migracija i desetljetne politike kriminalizacije migracija - kaže o pozadini svega toga Marijana Hameršak, naučnica s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, te aktivistkinja građanske inicijative „Dobrodošli!", jednog od svakako najupućenijih subjekata u ovom području.

Taj režim u kompleksnom spletu globalnih imperativa i nacionalnih politika, praksi i tradicija, širih i pojedinačnih uvjeta i zahtjeva, u državama EU - posebice u državama njezina ruba - generira sistemske, u odnosu na zakonsku regulativu konfliktne i sve nasilnije oblike ograđivanja, utvrđivanja i isključivanja", nastavlja ona. No kakve su i koje mogućnosti prekidanja takve neželjene prakse? „Za nadvladavanje stanja kojem svjedočimo i koje se, otvoreno recimo, može opisati kao lov na ljude, nužno je, raskinuti s politikama koje su mu u korijenu, vjerujem, odnosno s općedruštveno prihvaćenom kriminalizacijom čitavih populacija i egzistencija.

Za taj tip promjene potrebna je prije svega politička volja, ali i informiranje javnosti, stvaranje uvjeta u kojima će pojedinci moći odbiti učestvovati u nečovječnim postupanjima, a građani moći zahtijevati: „Ne u moje ime". U tom smjeru idu prijedlozi koje su ovih dana organizacije i pojedinci uputili u reakciji na različite dramatične događaje. Među njima je niz javno objavljenih svjedočanstava koja govore o policijskom premlaćivanju, pa i seksualnom uznemiravanju, o stradanju žena, muškaraca, porodica.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko rekao je da nije bilo daljnjih reakcija SPS-a na novinarsko stajalište.

- Dok oni šute, naše saopštenje prenijeli su, osim medija u Hrvatskoj, i mediji iz susjednih zemalja. Ali ne možemo niti inače biti zadovoljni komunikacijom policije sa strukom kada je u pitanju ova tema. Informacije koje dobivamo su šture, a najčešće nema odgovora na pitanja koja nas zanimaju. Policija se nalazi u raskoraku između lijepe slike koju žele predstaviti javnosti, i slučajeva koji nisu baš tako lijepi, a govore o nasilju prema migrantima - kaže Zovko. 

Zovko ističe da su se i mediji i javnost, ne tako davno, ponosili humanim odnosom prema izbjeglicama u RH.

- Međutim, danas je sve podređeno cilju ulaska u Schengen pri čemu se ne biraju sredstva, često ne poštuju ni međunarodne konvencije. Ipak, postoji li i odgovornost medija zbog raznih propusta, nerijetko diskriminatornih? „Da, bilo je velikih propusta, ali no jedno su propusti koje naravno ne možemo odobravati, a drugo je organizirana hajka prema tim nesretnim ljudima kao najvećoj opasnosti koja prijeti društvu.

Predsjednik HND-a objašnjava da u Hrvatskoj na dnevnoj bazi može registrirati poplava neistinitih vijesti, od raznoraznih portala kojima je jedini cilj zastrašivanje ljudi temom izbjeglica, gdje se potonje prikazuje isključivo u kriminalnom kontekstu.

- Oni su im krivi za masovne pljačke, ubistva, silovanja, terorističke napade. Takve neprovjerene vijesti se svjesno plasiraju u javnost. Ispada, kao po takvoj medijskoj histeriji, da su hrvatskom društvu - ogrezlom u mitu i korupciji - najveći problem ti nesretnici. A uz sve to olako se zaboravlja kako je i Hrvatska, ne tako davno, i sama imala izbjegličko iskustvo - riječi su Hrvoja Zovka.

Gdje je i kakvo je onda rješenje za sve gore odnose, pogotovo ako opet naraste izbjeglički val? Iz inicijative „Dobrodošli!" poručuju da su pozvali MUP i državno tužilaštvo da objave detalje i rezultate istraga pokrenutih 2017. godine. Također, ista je organizacija pozvala pripadnike policije da odbiju naloge koje vode protjerivanju izbjeglica, dok je Vladi i MUP-u ponovila zahtjev da omoguće civilni nadzor rada granične policije u sferi migracija. I udruženje „Are you Syrious?", koja sistemski izvještava o nasilju na terenu, protekle sedmice objavila je poziv da se nasilje hrvatske policije spram izbjeglica masovno počne prijavljivati Europskoj komisiji, putem standardizirane procedure.

Novinar Boris Pavelić iz  Novog lista pozvao je MUP da omogući novinarima prisutnost na granici, te odlazak u ophodnje s policijom.

- Kao neko ko se naučno-istraživački bavi migracijama i gotovo svakodnevno ih prati, i ko pri susretu s ljudima koji su protjerani iz Hrvatske redovito svjedoči mučnim iskazima o zlostavljanjima, krađama i ponižavanjima, mogu se samo pridružiti pozivu da se omogući pristup granici i drugim mjestima na kojima se provodi kontrola granica i migracija - poručila je Marijana Hameršak.

Zovko kaže da je rješenje, što se tiče odnosa države i izbjeglica, u rukama državnih institucija:

- No trenutno pojedine udruge rade ono što bi trebale te institucije. Potrebno je da se ljudima u Hrvatskoj prestanu izbjeglice 'demonizirati' i prikazivati kao opasnost koja nam prijeti. S više pozitivnih medijskih priča, tribina, okruglih stolova i razgovora, vjerujem da bi se javnost primjerenije senzibilizirala. A ako govorimo o odnosu policije i medija, najprije bi trebalo apelirati na potpunu otvorenost policije, jer novinarima bi svi ti podaci svakako morali biti dostupni -istakao je Zovko.