INTERVJU

Admir ef. Muhić:Hrvatska je primjer kako u Evropi urediti pitanje muslimana, čestitke stigle od pape

Objavljeno u kategoriji Intervju na 21.08.2018 11:00:00

INTERVJU

Admir ef. Muhić:Hrvatska je primjer kako u Evropi urediti pitanje muslimana, čestitke stigle od pape

Objavljeno u kategoriji Intervju na 21.08.2018 11:00:00


Admir ef. Muhić Foto Arhiv

(Patria) - Admir ef. Muhić glavni je imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac u Hrvatskoj. Javnosti je najviše poznat po dvije stvari: autor je poeme o majci Havi Tatarević iz Prijedora, a tokom Svjetskog nogometnog prvenstva ovog ljeta u Rusiji objavio je fotografije na društvenim mrežama odjeven u dres hrvatske reprezentacije.

Hava Tatarević je starica iz sela Zecovi kod Prijedora, kojoj je u ratu ubijeno šest sinova i muž.

„To su naše majke heroine čiju sudbinu trebamo pronositi“, kaže Muhić u intervjuu agenciji Patria.

„Ovo što sam uradio sa poemom „Hava majka Prijedorčanka“, ili kasnije sa poemom „Hatidža majka Srebreničanka“ je poetika svjedočenja. Otišao sam u Prijedor i u Srebrenicu i razgovarao s Havom i Hatidžom. One su bile živi svjedoci genocida. Njihovu priču sam odjenuo u pjesničko ruho kako bi na taj način njihovu tešku sudbinu održao što duže u javnosti“, kaže efendija Muhić, ističući kako sudbine tih majki ne trebaju biti poticaj za novu mržnju. Naprotiv, dodaje, trebaju biti opomena koja će društvo iznova i iznova podsjećati da se zlo nikome i nikada više ne ponovi.

„Da nikada ni jedna majka više ne zaplače“, kaže Muhić.

Prava muslimana u Hrvatskoj

Govoreći i položaju muslimana u Hrvatskoj, ef. Muhić kaže da muslimani u toj zemlji uživaju apsolutna prava. Model kako je Hrvatska riješila pitanje muslimana može biti model kako islamske zemlje mogu riješiti pitanje kršćanskih manjina.

Prema popisu stanovništava iz 2011. godine u Hrvatskoj živi skoro 63.000 muslimana. Najviše je Bošnjaka, oko 33.000. Ostali su Albanci, Romi, Turci, nešto malo Arapa i oko 10.000 Hrvata islamske vjeroispovijesti. Nezvanične procjene govore da broj Bošnjaka u Hrvatskoj doseže i do 100.000. Čak 25.000 Bošnjaka se izjašnjava da je njihov maternji jezik hrvatski.

Islamska zajednica u Hrvatskoj je jedinstvena, i nije moguće formirati drugu islamsku zajednicu. Dr. Aziz ef. Hasanović je muftija i Bošnjacima i Albancima i Turcima i svim drugima muslimanima u Hrvatskoj. Vrhovni poglavar za muslimane u Hrvatskoj je reisu-l-ulema sa sjedištem u Sarajevu. Sama Islamska zajednica u Hrvatskoj postoji više od stotinu godina. Prema zvaničnim podacima hrvatskih vlasti, 27. 4. 1916. godine islam je priznat u hrvatskom Državnom saboru kao ravnopravna vjera. Od tada se muslimanima u Hrvatskoj omogućavaju prava na njihov identitet.

Na pitanje šta znači kvalitetno uređeno pitanje muslimana u Hrvatskoj, Muhić objašnjava:

„Potpisan je ugovor o pravnom položaju između hrvatske države i Mešihata islamske zajednice. Taj ugovor tretira područje muslimana od rođenja do smrti. Šta to znači? Država je preuzela brigu da finansijski stoji iza Islamske zajednice. Muslimani u Hrvatskoj imaju pravo na organiziranje svojih škola. Imamo Islamsku gimnaziju, čiji je vlasnik Islamska zajednica, ali je sufinasira država. Imamo pravo na islamski vjeronauk u vrtićima, osnovnim i srednjom školama tamo gdje ima potrebe. Djeca u školama i bolesnici u bolnicama mogu konzumirati halal hranu. Šerijatsko vjenčanje ima učinke građanskog vjenčanja. Mehr /pravo žene muslimanke u braku/ je pravno obvezujuće“.

O  rješavanju pitanja muslimana u Hrvatskoj očitovao se i sam papa Franjo.

„Papa je muftiji Azizu ef. Hasanoviću rekao: Ovdje svi dolaze po neko rješenje, ali vi nudite rješenje“, kaže ef. Muhić. On ističe da treba znati i to da nije samo Hrvatska ponudila slobodu muslimanima, već da je ta potpora uzajamna, te da su muslimani vrlo aktivno učestovovali u izgradnji hrvatske države. Nakon što je Hrvatska proglasila samostalnost 1991., nakon prvog talasa priznavanja njene državnosti od strane nekoliko evropskih zemalja, 27 arapskih država je priznalo Hrvatsku „u jednom paketu“ i to zahvaljujući naporima tadašnjeg muftije Šefke ef. Omerbašića.

„Konačno, više od 25.000 Bošnjaka, ili više od 30.000 muslimana su bili sudionici domovinskog rata. Njih 1.200 je dalo svoje živote u tom ratu. Dakle, utkali su sebe u temelje hrvatske države. Njima je podignut i spomenik ispred Zagrebačke džamije, zatim spomenik u Sisku, Rijeci, u Karlovcu i tako dalje“, kaže Admir ef. Muhić.

„Nakon svega, nemam problem navijati za hrvatsku reprezentaciju. Naprotiv, zašto bi bio problem navijati za, recimo, Mandžukića čiji su, uzgred rečeno, roditelji porijeklom iz BiH. Ali, moram reći da mi je bilo krivo jer na dočeku Zlatka Dalića u Livnu nije bilo nijedne bh. zastave“, zaključuje ef. Muhić.