INTERVJU

Profesor Kemal Dizdarević: Zašto sam ušao u politiku

Objavljeno u kategoriji Intervju na 05.10.2018 11:21:32

INTERVJU

Profesor Kemal Dizdarević: Zašto sam ušao u politiku

Objavljeno u kategoriji Intervju na 05.10.2018 11:21:32


Foto Nezavisni blok

Profesor Kemal Dizdarević je specijalista neurohirurg i subspecijalista cerebrovaskularne hirurgije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Profesor je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Autor je više knjiga i naučnih radova.​
U intervjuu Patriji govori o zdravstvenom sistemu u Sarajevu. Objašnjava zbog čega ulazi u politiku. Na Općim izborima u BiH, koji se održavaju u nedjelju, nosilac je liste Nezavisog bloka za Skupštinu Kantona Sarajevo. 

Kao ugledan ljekar vi predizborno govorite o zdravstvu. Šta zamjerate onima koji su do sada vodili zdravstvo?

- Osnovno je da su čelnici u zdravstvu podlegli iskušenju autoritarnog ponašanja, te da su promovirali medicinu baziranu, ne na medicinskim i naučnim činjenicama, već na parcijalnim materijalnim interesima i podobnosti. Takva medicina troši resurse a ne pomaže na pravi način onima kojima je potrebna. Ona je izdaja onoga za što se pravi liječnik bori. U takvoj situaciji odnos prema pacijentima je manipulativan i neiskren, pacijentima se ne obezbjeđuju najbolji stručnjaci nego se favoriziraju oni što prijanjaju uz nekakva ili nikakva nastojanja vladajućih 'sebistvorenih političkih klasa’ i njihovih podanika. Medicina pod okriljem Izetbegovićkinog i Suljićkinog političarenja je ustvari medicina apsurda.

Osvrnimo se na način funkcioniranja KCUS, Ljekarske komore i Medicinskog fakulteta, tri bitna segmenta u funkcioniraju zdravstva. Uticaj koji ostvaruje klika oko pomenutih na navedene institucije izaziva mnogobrojne negativne implikacije po zdravstveni sistem kao cjelinu. Patrijarhalne dame, kako za njih kažu, ponašaju se kao kakvi ratoborni muškarci i to u ratu koje su same kreirale da bi sebe jasnije pozicionirale, ne vodeći uopće računa o impaktu na zdravlje ljudi i negativnom strategijskom udaru koji produciraju svojim djelovanjem. Činjenica da u KCUS nema lijekova za koje Zavod izdvaja sredstva tom istom KCUS, te da pacijenti te lijekove kupuju u privatnoj apoteci ‘Dina’ koja je vlasništvo supruge predsjednika Upravnog odbora KCUS dr. Jasmina Kapetanovića i da naknadno refundiraju sredstva u istom Zavodu, koji je već ranije dao pare KCUS za te iste lijekove koji nisu kupljeni, a sve to jer direktorica vraća dugove, najbolje oslikava način funkcioniranja do kojeg nas je dovela zdravstvena politika sadašnje garniture vlasti u zdravstvu KS.

Nije načinjen update informatičkog sistema u KCUS već tri godine jer neće da produže ugovor o održavanju. Magnetna rezonansa i CT u KCUS često ne rade jer se ne amortiziraju uređaji. Slično je sa ostalom rendgenskom dijagnostikom npr. na Neurohirurgiji već dvije godine pravilno ili nikako ne radi intraoperativni rendgen neophodan za izvođenje nekih operacija kičme. Novci koje je KCUS dobio iz Zavoda za tu namjenu se troše za vraćanje duga. Krajnji cilj ustvari i nije vraćanje duga već stvaranje slike o sposobnoj direktorici koja vraćanjem duga pokazuje svoje menadžerske kvalitete. A to je bio uvod u političko promoviranje direktorice koja sada ima namjeru da postane federalni ministar zdravstva te da sa te pozicije nastavi ostvarivati svoje snove na naš račun.

Ako budete izabrani šta će biti u fokus vašeg  djelovanja? Kakve su primarne i hitne promjene potrebne zdravstvu?

- Puno stvari se mora mijenjati. Ali primarno je završiti informatizaciju u zdravstvu i centralizirati tendere. Istinski je neophodno završiti proces informatizacije zdravstva na svim nivoima u Kantonu Sarajevo, te tako olakšati uvezivanje svih segmenata zdravstvenog sistema u jedinstvenu i lako pristupačnu cjelinu. Ovaj proces je zaustavljen zbog političkih interesa, ali i potpuno prizemnih stvari, kao što je nepoznavanje i nerazumijevanje istinskih benefita koje donosi. Za njegovo dovršavanje je potrebno utrošiti godinu do dvije, a nakon tog perioda bukvalno možemo očekivati praktičnu i realnu korist za pacijente, te jasnu finansijsku korist za ZZOS.

Drugo, potrebno je centralizirati javne nabavke u zdravstvu, napraviti komisije koje će biti pod kontrolom Skupštine KS i provoditi tendere na jednom mjestu npr. u ZZOS, te tako odvojiti direktore velikih zdravstvenih institucija od uticaja na tendere. Problem je da čim direktori sjednu, oni odmah počnu, direktno ili indirektno, da uplivišu na tendere. Navest ću vam jedan, ne tako davni primjer. Opća bolnica je 2014. godine za vrijeme direktorovanja Sebije Izetbegović kupila Siemensov MRI uređaj 1,5 Tesla preko firme Bosnamed za cijenu  od 3.468.366 KM sa PDV-om.

Četiri godine kasnije, 2018. godine, KCUS je Toshibin MRI uređaj iste jačine, od 1,5 Tesla, koji je čak imao bolji softwere, platio samo 1.840.949 KM sa PDV-om.

Znači direktorica KCUS, ista ona koja je četiri godine ranije bila direktorica Opće bolnice, dala je 2018. za nešto bolji uređaj 1,6 miliona maraka manje nego što je dala za sličan dok je bila u Općoj bolnici. Jednostavno, ne može biti tolika razlika u cijeni između dva MRI uređaja od 1,5 Tesla. To svako ko se bavi ovim stvarima dobro zna. Ali šta je pozadina. Godine 2014. Opća bolnica je Odlukom Upravnog odbora ZZOS zvanično dobila na raspolaganje 3,5 miliona KM. Izetbegovićka je tražila pismenim putem od gosp. Radeljaša, tadašnjeg predsjednika UO ZZOS i člana BOSS-a, inače koalicionog partnera SDA i ‘jezička na vagi’ tadašnje skupštinske većine, da taj iznos poveća na 8,5 miliona. Ovaj, bez nove sjednice i odluke UO ZZOS, sam šalje dopis da će ZZOS obezbijediti 8,5 miliona maraka za kapitalne investicije u Općoj bolnici iako je, kao što je rečeno, finansijskim planom tada iz Zavoda bilo planirano samo 3,5 miliona.

Raspisuje se tender za MRI uređaj na vrijednost od 3.468.366 KM. Međutim, istovremeno se raspisuje tender i za odjel Neurohirurgije u Općoj bolnici u vrijednosti od 2,5 miliona KM. Činjenica je da u Općoj bolnici prema organizaciji zdravstva i sistematizacije uopće nema predviđene Neurohirurgije, koja spade u tercijarnu djelatnost i prema tome pripada KCUS. Ali, Izetbegovićka je iz KCUS-a dovela ljekare i obećala napraviti i opremiti Neurohirurgiju, u javnoj instituciji u kojoj je zakon uopće ne predviđa i to za pare koje je trebala dobiti privatnom odlukom predsjednika UO ZZOS. Naravno, predviđena cifra za Neurohirugiju je apsurdno prenapuhana, te se za 2,5 miliona želi nabaviti samo operativni mikroskop, sistema za intraoperativnu fiksaciju glave, set za otvaranje glave sa drilom, setovi za operaciju kičme i glave, te još ponešto sitno. Dakle, ona bi, da novcima iz ZZOS, našom lovom, napravi privatnu neurohirurgiju. Sasvim je nešto drugo da su napustili javnu instituciju, uložili svoje pare i napravili privatnu neurohirugiju i tako izašli na tržište, kao što imate pozitivne primjere nekih drugih kolega koji su napravili private medicinske ustanove svojim parama i svojom pameću, te izašli na tržište preuzimajući sav rizik neizvjesnoti takvog poduhvata.

Ovdje vidite na djelu šta znači kada direktorica ima ‘dobre veze’.      

Ipak, dešava se neka vrsta pubune i pritiska u Skupštini protiv nakane da se Izetbegovićki dodijeli 8,5 miliona našeg novca privatnim vezama, te stiže samo 3,5 miliona KM iz ZZOS, te raspisani tender za Neurohiruriju pada, a dospjeli novac biva utrošen samo za MRI uređaj i to u vrijednosti 1,6 milion više nego što je realno.

Šta učiniti da se poboljša usluga pacijentima? Kako uopšte racionalizirati usluge u zdravstvu?

- Prvo treba početi poštivati važeće zakone koji se odnose na zdravstvo, a onda ih modificirati. Treba kompletirati preregistraciju KCUS, treba odvojiti brutalnu politiku od upravljačkih struktura unutar zdravstvenih institucija, treba birati kompetentne direktore koji će biti pod kontrolom Upravnog odbora a ne kao sada Upravni odbor staviti pod kontrolu direktora, treba voditi računa o sukobu interesa npr. ova direktorica je u apsolutnom moralnom sukobu interesa, treba upravljanje institucijom odvojiti od struke i harmonizirati pojedine segmente zdravstvenog sektora što implicira i ravnomjerniju raspodjelu sredstava, treba privatnoj praksi omogućiti ravnopravan status sa javnim zdravstvom prije svega u smislu pristupa fondovima, treba usvojiti osnovni paket zdravstvene zaštite, treba uvesti plaćanje po dijagnozi kao u ostalim zemljama EU, treba vrhunske, dokazane i iskusne liječnike zaštiti od banalnosti objektnih odnosa i od ataka politički naslonjenih konzilija, treba generalno poboljšati socijalni i finansijski status liječnika i ostali zdravstvenih radnika itd.

Ključno je da se prestane kršiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti u ZZOS KS, koji je kontinuirano ignoriran od strane Samira Turkovića, direktora Zavoda. Taj čovjek potpiše izjave da će zakonito planirati i izvršavati plan o rashodima, ali to ne čini. Planira rashodovne pozicije budžeta i za njih zna koliko će para dobiti, međutim taj plan uopće ne realizira i ne pada mu napamet da za to da bilo kakvo obrazloženje. Jednostavno maksimizira nabavke, ali s obzirom da to ne realizira uspije redovno sakriti milione.

Kako spriječiti krađu sredstava namijenjenih isključivo funkcionisanju zdravstva?

- Jednostavno, zaustaviti lopovluk legalnim sredstvima kroz institucije.

Evo jedan ilustrativan primjer. Samir Turković je član komisije za lijekove kao direktor ZZOS, a istovremeno član njegove uže familije je uposlenica jedne poznate farmaceutske kuće. Redovno se toj farmaceutskoj kući dostavljaju podrobni podaci o potrošnji lijekova sa liste lijekova ZZOS, kako bi ta kuća imala uvid u to koji ljekari propisuju njene lijekove a koji ne, pa se jedni malo nagrade a drugi pritisnu i malo zaplaše. To mogu da svjedoče ljekari porodične medicine jer im predstavnici farmaceutske kuće dolaze sa svježim podacima o propisivanju i favoriziranju pojedinih lijekova .

Dodatna ilustracija favoriziranja podobnih jarana se vidi u primjeru apoteke ‘Dina’ koja ima ekskluzivno prava da distribuira lijekove iz posebnih programa. Niti jedna druga privatna apoteka nema pravo to da radi jer je to nadležnost apoteka u javnom sektoru. Prema tome, samo jednoj privatnoj apoteci (‘Dina’), od ukupno preko 120 privatnih apoteka, dato je to monopolističko pravo zbog čega Dina ostvaruje milionski promet.

Doktore Dizdareviću, ljudi će rado glasati za vas jer vas poštuju, ali se uvijek pitaju: Dobit ćemo pravog čovjeka u politici a izgubiti vrhunskog neurohirurga.       

- Hvala na lijepim riječima. Međutim, sigurno je da ne idem iz onoga što je integralni dio mog bića, odnosno ne idem nigdje iz neurohirurgije. Ostajem u poslu kojem sam posvetio život sa primarnom intencijom da pacijentima pružim svoju neurohiruršku uslugu opremljen dodatnim mehanizmima i snagom političkog djelovanja. Ušao sam u politiku, između ostalog, da pozitivno utičem na procese u zdravstvu i da pokušam poboljšati uslove za rad zdravstvenih djelatnika u javnom i privatnom segmentu zdravstvenog sistema, uključujući ljekare na tercijarnom nivou u koji spada neurohirurgija. Vjerujem da će mi ovaj angažman pomoći da još efikasnije pomažem neurohirurškim pacijentima. Jednom neurohirurg, uvijek neurohirurg.