TEMA

Plenković u Briselu: Diplomatski UZP protiv BiH

Objavljeno u kategoriji BiH na 18.10.2018 19:37:10

TEMA

Plenković u Briselu: Diplomatski UZP protiv BiH

Objavljeno u kategoriji BiH na 18.10.2018 19:37:10


Foto Patria

Piše A. Aljović

Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo je u novembru 2017. godine šestorku Herceg-Bosne na ukupno 111 godina.

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Odjela za zarobljene Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Osuđeni su, između ostalog, za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistva, silovanja, deportacije, zatvaranje, nehumana djela i zločine protiv čovječnosti.

U istoj presudi sa bivšim čelnicima HZ HB kažnjena je i Republika Hrvatska i to za udruženi zločinački podhvat. Bosanski Hrvati su iskorišteni kao izvršioci, a tadašnji državni vrh Republike Hrvatske je nalogodavac tog UZP-a.

Međunarodni sud je zaključio: „Ovaj hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini trebao se ili pripojiti Hrvatskoj nakon eventualnog raspada Bosne i Hercegovine, ili postati nezavisna država unutar Bosne i Hercegovine, tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su već u decembru 1991. članovi rukovodstva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (među kojima je Mate Boban, predsjednik Hrvatske zajednice, a potom samozvane Hrvatske republike Herceg-Bosne) i čelnici Hrvatske (među kojima je Tuđman, predsjednik Hrvatske) ocijenili da je za ostvarivanje krajnjeg cilja neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni. U najmanju ruku od kraja oktobra 1992. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković i Slobodan Praljak znali su da je ostvarivanje ovog cilja u suprotnosti s mirovnim pregovorima koji su se vodili u Ženevi i da podrazumijeva premještanje muslimanskog stanovništva izvan teritorije Herceg-Bosne.“

Skoro tri decenije kasnije od užasa rata analitičari upozoravaju da vlast Republike Hrvatske do danas nije prekinula sa politikom udruženog zločinačkog podhvata prema Bosni i Hercegovini i njenim građanima. Ono što nije do kraja uspjelo oružanim putem, pokušava se ostvariti diplomatijom.

Nakon presude Prliću i ostalim svjetski mediji su izvijestili o neciviliziranom ponašanju državnog vrha u Zagrebu spram presude i žrtava. Britanski The Guardian je objavio: „Plenković je prvi premijer u Europskoj uniji koji je dao potporu ratnom zločincu“.

Vrh HDZ-a BiH, uz pomoć HDZ-a iz Hrvatske, ili možda obratno, i sada nastavlja insistirati da se kroz izmjene Izbornog zakona Federacija Bosne i Hercegovine podijeli na dvije etničke skupine, gdje bi Bošnjaci imali svoju a Hrvati svoju teritoriju. Za to se koristi manje radikalan termin – izborne jedinice.

Šta podrazumijeva famozno legitimno predstavljanje naroda u BiH. Čelnici oba HDZ-a insistiraju na izmjenama Izbornog zakona na način da hrvatski predstavnici u vlasti Federacije BiH, Državnom parlamentu i Predsjedništvu BiH mogu biti samo oni Hrvati koji na izborima pobijede u dominantno hrvatskim kantonima, na prvom mjestu u Zapadnoj Hercegovini, dok glasovi Hrvata iz Bosne, iako brojniji od hercegovačkih sunarodnjaka, ne bi imali snagu izabrati hrvatske političare u vlasti.

Miro Lazović, potpredsjednik SDP BiH na takve zahtjeve HDZ-a je ukazivao vrlo oštro: „Etničke izborne jedinice su pokušaj reinkarnacije osuđenog projekta Herceg Bosne iz '93. godine. On u suštini vodi stavljanju etničkih traka na ruke glasača po kojima ćemo se prepoznavati tokom glasanja“. Lazović je još dodao da su metode koje zagovara HDZ nacifašizam, „koji je Evropa davno porazila i osudila.“

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ne obaziru se na takve optužbe. Nastavljaju koristiti diplomatsku mrežu kako bi članice Evropke unije, ili velike svjetske sile izvan EU ubijedile da je građane Federacije BiH potrebno podijeliti prema etničkoj pripadnosti.

Plenković je u izjavi za medije u četvrtak kazao da je prilikom sjednice Evropskog vijeća u Briselu govorio i o izbornim rezultatima u BiH.

„U vanjskim odnosima sam pojasnio rezultate općih izbora u BiH, činjenicu da smo zabrinuti za scenarij u FBiH gdje su Bošnjaci izabrali člana Predsjedništva Hrvata, suprotno onome što je bila većinska volja Hrvata u BiH“, rekao je Plenković, aludirajući na to da je za člana Predsjedništva BiH HDZ-ovog kandidata Dragana Čovića pobijedio Željko Komšić, Hrvat iz Sarajeva, jer je dobio podršku i bošnjačkih glasača, koji se protive novim podjelama u zemlji.

"Španski premijer Sanchez, francuski predsjednik Macron, premijer Bugarske su uvažili moje stavove. Na razini Vijeća za vanjske poslove, nakon službenih rezultata, biće provedena detaljna rasprava koja bi pomogla da se EU više angažuje na onome što je propušteno za ovaj izborni ciklus", dodao je.

Kolinda Grabar-Kitarović je u junu ove godine tokom posjete Bruxellesu komentarisala da žali što Izborni zakon BiH do sada nije izmijenjen. Slične izjave imala je i ranije.

Sa takvom politikom Zagreba prema BiH ne slažu se ni brojni hrvatski intelektualci. Banjalučki biskup Franjo Komarica kritikuje da Zagreb Hrvatima u BiH stvara kompleks manje vrijednosti u odnosu na sunarodnjake iz Hrvatske, što Komarica odbija prihvatiti.

Fra Mile Babić, sarajevski profesor na teologiji ukazuje: “Prijedlog Izbornog zakona koji nudi HDZ je protiv Hrvata i države BiH”!

U izvještaju Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, koji ima specijalni savjetodavni status pri UN-u, navodi se da „Hrvatska zloupotrebljava poziciju članstva u EU i NATO i ponavlja stare greške.“

„Pravna je i povijesna činjenica, da je Hrvatska na ICTY pravosnažno osuđena za Udruženi zločinački podhvat protiv Bosne i Hercegovine“, stoji u izvještaju IFIMES-a, u kojem se dodaje da ta zemlja i dalje nastavlja raditi protiv BiH, te da za to danas koristi svoju poziciju u EU i NATO savezu.